📧 mislavmilas@gmail.com 📞 098365153
Na ovoj stranici objavljuju se stručni članci i pregled relevantne sudske prakse iz područja stvarnog, obveznog , nasljednog , obiteljskog i ovršnog prava, kao i građanskog parničnog procesnog prava , s posebnim naglaskom na praksu Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
SPORATZU
SLOBODA IZRAŽAVANJA U SUDSKIM POSTUPCIMA U REPUBLICI HRVATSKOJ
Stanje prava i prakse: 2. rujna 2026.
CRPLJENJE PODZEMNE VODE NA PRIVATNOM ZEMLJIŠTU
Vlasništvo zemljišta ne daje vlasniku neograničeno pravo korištenja podzemne vode. U članku analiziramo kada je crpljenje iz privatnog bunara dopušteno bez vodopravne dozvole, a kada su potrebni dozvola, koncesija ili drugi upravni akti.
ODGOVORNOST OPERATERA ZA ŠTETU ZBOG PREKIDA NULTOG VODIČA I PRENAPONA
Prekid nultog vodiča može uzrokovati prenapon i oštećenje električnih uređaja. U članku se razmatra odgovornost operatora distribucijskog sustava, naknada štete i relevantna sudska praksa.
PRAVA KORISNIKA U SPORU SA TELEOPERATEROM
Sažetak
Sporovi između korisnika i teleoperatera ubrajaju se među najčešće potrošačke sporove u Republici Hrvatskoj. Visoki računi, prijevremeni raskid ugovora, ugovorne kazne, problemi s kvalitetom usluge, prijenos broja i naplata potraživanja samo su neka od pitanja s kojima se korisnici svakodnevno susreću. U ovom stručnom radu obrađuju se najčešći praktični problemi u odnosu korisnika i teleoperatera, pravni mehanizmi zaštite korisnika, zakonodavni okvir te najvažnija stajališta hrvatskih sudova. Posebna pozornost posvećena je postupku ostvarivanja prava pred teleoperaterom i HAKOM-om te praktičnim savjetima koji korisnicima mogu pomoći u učinkovitoj zaštiti njihovih prava.
📄 Preuzmi stručni članak (PDF)
Ključne riječi:
teleoperater, prava korisnika, HAKOM, elektroničke komunikacije, zaštita potrošača, raskid ugovora, prijevremeni raskid, ugovorna kazna, spor s teleoperaterom, Hrvatski Telekom, A1 Hrvatska, Telemach, naknada štete, zastara, sudska praksa, Zakon o elektroničkim komunikacijama.
Split, 20.srpnja 2026.g.
SUBROGACIJA U ZAKONODAVSTVU I SUDSKOJ PRAKSI
SAŽETAK
Subrogacija je prijelaz vjerovnikovih prava na osobu koja je ispunila tuđu obvezu. Članak objašnjava zakonsko uređenje, razliku između subrogacije, cesije i regresa te prikazuje najvažnija stajališta sudske prakse, osobito u osiguranju, leasingu, zastari i ovršnim postupcima.
Split,25.srpnja 2026.g.
KUPNJA AUTOMOBILA SA SKRIVENOM MANOM - ŠTO UČINITI?
Sažetak: Kupnja automobila, osobito rabljenoga, uvijek nosi rizik da se nakon preuzimanja otkrije kvar ili svojstvo koje kupcu nije bilo poznato. Svaki kvar ipak nije pravno relevantna skrivena mana. Potrebno je utvrditi je li nedostatak ili njegov uzrok postojao u trenutku predaje vozila, je li riječ o uobičajenom trošenju te je li kupac pravodobno i dokazivo obavijestio prodavatelja. U radu se objašnjavaju prava kupca prema Zakonu o obveznim odnosima, dodatna zaštita potrošača, važnost tehničkog vještačenja te stajališta domaće sudske prakse o vraćenoj kilometraži, klauzuli „viđeno-kupljeno”, popravku vozila i raskidu ugovora.
📄 Preuzmi stručni članak (PDF)
Ključni izrazi: kupnja rabljenog automobila; skrivena mana; materijalni nedostatak; odgovornost prodavatelja; viđeno-kupljeno; vraćena kilometraža; popravak vozila; sniženje cijene; raskid ugovora; sudsko vještačenje.
Split, 26.srpnja 2026.g.
ZADUŽNICA U PRAVU I PRAKSI
Sažetak
Zadužnica je u hrvatskom pravu privatna isprava potvrđena (solemnizirana) kod javnog bilježnika kojom dužnik pristaje na zapljenu svojih računa i prijenos sredstava vjerovniku. U odnosu na račune ima učinak rješenja o ovrsi, a za druge predmete ovrhe svojstvo ovršne isprave. Bjanko zadužnica razlikuje se po tome što se iznos tražbine i, prema zakonskim pretpostavkama, vjerovnik upisuju naknadno. Iako je funkcionalno snažna i obilježena apstraktnošću, njezina naplata nije neovisna o postojanju, opsegu i dospijeću osigurane tražbine. Sudska praksa osobito razlikuje starije zadužnice s tek ovjerenim potpisom, za koje se u pravilu primjenjuje petogodišnji rok, od solemniziranih zadužnica s učinkom javnobilježničkog akta, za koje se primjenjuje desetogodišnji rok iz članka 233. ZOO-a. Početak zastare u pravilu se veže uz trenutak kada je vjerovnik mogao zahtijevati ispunjenje osigurane obveze, a podnošenje zadužnice Financijskoj agenciji može prekinuti zastaru. Analizirane odluke pokazuju da rezultat spora često ovisi o dokazivanju osnovnog posla, datuma dospijeća, tijeka postupka pred Agencijom i razloga zbog kojih naplata nije dovršena.
📄 Preuzmi stručni članak (PDF)
Ključne riječi: zadužnica, bjanko zadužnica, ovršna isprava, izravna naplata, dospijeće, zastara, prekid zastare, solemnizacija, Financijska agencija.
Split, 29.srpnja 2026.g.
SOLEMNIZACIJA U HRVATSKOM PRAVU
Sažetak:
Solemnizacija je postupak kojim javni bilježnik provjerava i potvrđuje privatnu ispravu, koja time dobiva snagu javnobilježničkog akta, a pod određenim uvjetima i ovršne isprave.
Ključne riječi:
solemnizacija, javni bilježnik, privatna isprava, ovjera potpisa, javnobilježnički akt, neposredna ovrha
Split, 01.kolovoza 2026 g.
ODGOVORNOST VLASNIKA TRGOVAČKOG DRUŠTVA- MOŽE LI VJEROVNIK DRUŠTVA NAPLATITI TRAŽBINU OD OSOBE VLASNIKA DRUŠTVA
Trgovačko društvo zasebna je pravna osoba i za svoje obveze odgovara cjelokupnom vlastitom imovinom. Stoga vjerovnik d.o.o.-a, j.d.o.o.-a ili d.d.-a u pravilu ne može samo na temelju članstva ili vlasničkog udjela provesti ovrhu na privatnoj imovini člana društva. Iznimka postoji kada član zloupotrebljava pravnu odvojenost društva i vlastite osobe – kod tzv. proboja pravne osobnosti – kada je osobno preuzeo obvezu jamstvom ili drugim ugovorom, kada je riječ o članu društva osoba koji po zakonu odgovara neograničeno ili kada postoje posebni zahtjevi povezani s unosom i vraćanjem kapitala. Ako je ista osoba i direktor, moguća je i zasebna odgovornost za štetu zbog povrede dužnosti vođenja poslova.
Sudska praksa dosljedno naglašava da insolventnost društva, neplaćeni dug ili osnivanje novog društva sami po sebi nisu dovoljni. Vjerovnik mora konkretizirati i dokazati ponašanje koje predstavlja zloupotrebu. Od 2022. godine, za vrijeme trajanja stečaja zahtjev zbog proboja pravne osobnosti može ostvarivati samo stečajni upravitelj.
Trgovačko društvo; član društva; vlasnik društva; odgovornost za obveze; proboj pravne osobnosti; član uprave; direktor; jamstvo; stečaj; teret dokazivanja.
Split.05.kolovoza 2026 g.
Što poduzeti kad se iz susjednih prostora u zgradi intenzivno šire neugodni mirisi
Širenje dima, čađe i neugodnih mirisa iz susjednog poslovnog ili stambenog prostora može istodobno otvoriti više pravnih putova. U privatnopravnoj ravnini riječ je o zaštiti vlasništva od uznemiravanja i o posebnim pravilima o imisijama. U javnopravnoj ravnini mogu biti relevantni propisi o ugostiteljskoj djelatnosti, minimalnim uvjetima, gradnji, zaštiti okoliša i zraka te sanitarno-higijenski zahtjevi. Članak razgraničava te postupke, obrađuje položaj Državnog inspektorata i način podnošenja prijava, objašnjava zašto ne postoji univerzalna brojčana granica za miris hrane analogna granicama buke te analizira dostavljenu sudsku praksu. Posebna pozornost posvećena je razlikovanju neposrednih i posrednih imisija, teretu dokazivanja, aktivnoj i pasivnoj legitimaciji te praktičnom oblikovanju zahtjeva za inspekcijski i sudski postupak.
Ključne riječi: imisije; neugodni mirisi; dim; ugostiteljski objekt; ventilacija; Državni inspektorat; negatorijska tužba; olfaktometrija; zaštita doma.
Split,10.kolovota 2026
LAVEŽ SUSJEDOVA PSA – ŠTO PODUZETI?
U radu se razmatraju pravne mogućnosti zaštite osobe izložene učestalom i intenzivnom lavežu psa sa susjedne nekretnine. Analizira se građanskopravna zaštita od prekomjernih posrednih imisija prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, uključujući zahtjev za uklanjanje uzroka uznemiravanja, poduzimanje primjerenih mjera i naknadu štete. Obrađuje se i moguća prekršajnopravna odgovornost kada lavež narušava javni red i mir, kao i komunalnopravno postupanje koje ovisi o odluci pojedine jedinice lokalne samouprave. Posebna pozornost posvećena je dokazivanju učestalosti, trajanja, intenziteta i izvora buke te procjeni prelazi li lavež mjeru uobičajenu s obzirom na namjenu nekretnine, vrijeme, mjesto i lokalne prilike. Analizirana su relevantna pravna shvaćanja iz odluka P-729/2022-19, Jž-1128/2016 i Rev 1129/08-2. Zaključuje se da povremeni lavež sam po sebi u pravilu nije dovoljan za pravnu zaštitu, nego je potrebno dokazati prekomjerno i ponavljajuće uznemiravanje. Izbor pravnog sredstva ovisi o okolnostima slučaja: građanska tužba prvenstveno štiti susjeda i njegovu nekretninu, prekršajni postupak pretpostavlja narušavanje javnog reda i mira, dok komunalno postupanje ovisi o sadržaju važećih lokalnih propisa.
Ključne riječi: lavež psa; susjedski odnosi; buka; posredne imisije; prekomjerne imisije; zaštita vlasništva; uznemiravanje; javni red i mir; komunalni red; odgovornost vlasnika psa; sudska praksa.
Split, 14.kolovoza 2026.
Parnični trošak kroz uspjeh u sporu – analiza najnovije sudske prakse 2024.–2026.
Kratki pregled aktualne sudske prakse od 2024. do 2026. o načinu obračuna parničnih troškova prema uspjehu u sporu. Članak objašnjava kada se uspjeh računa matematički, kada se posebno vrednuje uspjeh glede osnove i visine zahtjeva, kako sudovi postupaju kod djelomičnog uspjeha, smanjenja ili povećanja tužbenog zahtjeva te koji se troškovi smatraju nužnima za vođenje parnice.
Split, 14.kolovoza 2026.g.
SUDSKI PENALI U HRVATSKOM OVRŠNOM PRAVU
Sažetak
Sudski penali poseban su oblik privatnopravne prisile kojim se dužnika potiče na ispunjenje nenovčane obveze utvrđene ovršnom ispravom. U radu se analiziraju pretpostavke njihova izricanja i naplate, odnos prema izravnoj ovrsi nenovčane tražbine, kriteriji za određivanje visine i trajanja te procesni položaj stranaka kada je ispunjenje sporno. Posebna se pozornost posvećuje novijem shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske iz odluke Rev 469/2023-2, prema kojemu zakonska formula o trajanju obveze do ispunjenja ne opravdava beskonačno nastajanje penala. To se shvaćanje razmatra u odnosu na tekst članka 247. Ovršnog zakona, svrhu penala, zabranu vjerovnikova bogaćenja i pozitivnu obvezu države da osigura djelotvoran sustav izvršenja sudskih odluka. Zaključno se predlažu kriteriji za predvidljiviju praksu i zakonsko uređenje spornih pitanja.
Ključne riječi: sudski penali; nenovčana tražbina; ovršna isprava; prisilno izvršenje; razmjernost; dužnikovo zakašnjenje; članak 6. Konvencije.
Split, 17.kolovoza 2026.g.
