ODGOVORNOST OPERATERA ZA ŠTETU NA ELEKTRIČNIM UREĐAJIMA
PREKID NULTOG VODIČA IZMEĐU TEHNIČKOG KVARA I IZNIMNOG DOGAĐAJA
Mislav Milas, odvjetnik
Stanje prava i prakse: 28. kolovoza 2026.
1. Uvod
Šteta na kućanskim i poslovnim električnim uređajima često nastaje u nekoliko sekundi, dok se spor o njezinoj naknadi vodi mjesecima ili godinama. Tipičan slučaj započinje treperenjem rasvjete, nestankom električne energije ili naglim kvarom više uređaja. Naknadni izvid operatora utvrdi prekid nultog vodiča, kvar spojnice, oštećenje voda ili drugi pogonski događaj. Problem nastaje kada se ta ista tehnička činjenica u odluci o odštetnom zahtjevu bez daljnje analize proglasi iznimnim događajem koji isključuje odgovornost.
Središnje pitanje nije je li došlo do ispada elementa mreže. To je najčešće nesporno. Pitanje je zašto je element ispao: zbog vanjskog događaja koji operator nije mogao predvidjeti, izbjeći ili otkloniti, ili zbog dotrajalosti, neodgovarajućeg spoja, propuštenog održavanja odnosno pogreške pri radovima. Miješanje posljedice i uzroka stvara kružnu argumentaciju prema kojoj svaki kvar mrežnog elementa samim svojim nastankom oslobađa operatora odgovornosti.
2. Tehnička pozadina prekida nultog vodiča
U trofaznoj niskonaponskoj mreži neutralni vodič sudjeluje u stabiliziranju faznih napona kod nesimetričnih opterećenja. Njegov prekid može pomaknuti potencijal neutralne točke. Tada pojedini jednofazni potrošači mogu biti izloženi naponu znatno višem od nazivnog, dok drugi istodobno dobivaju sniženi napon. Posljedice ovise o rasporedu opterećenja, mjestu prekida i trajanju poremećaja, a posebno su osjetljivi elektronički sklopovi, napajanja, upravljačke ploče klima-uređaja i telekomunikacijska oprema.
U pravnom postupku zato nije dovoljno govoriti o „prenaponu“ u općem smislu. Potrebno je tehnički povezati mjesto i vrijeme prekida s naponskim prilikama na obračunskom mjernom mjestu i vrstom oštećenja svakog uređaja. Istodobnost većeg broja kvarova snažna je indicija, ali ona ne zamjenjuje stručni nalaz kada operator osporava uzročnu vezu.
3. Posebni regulatorni okvir
Pravilnik o općim uvjetima za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom (NN 100/2022) u članku 4. stavku 2. točki 10. definira iznimni događaj kao poremećeni ili izvanredni pogon mreže nastao zbog ispada elementa mreže ili sustava odnosno poremećaja frekvencije. Članak 43. stavak 2. propisuje obvezu operatora da naknadi štetu na postrojenjima i instalacijama korisnika kada je uzrokovana njegovom namjerom ili krajnjom nepažnjom. Stavak 3. određuje da korisnik nema pravo na naknadu ako je šteta nastala zbog više sile, iznimnog događaja ili prekida napajanja.
Izolirano jezično čitanje stavka 3. dovelo bi do zaključka da već sam ispad mrežnog elementa isključuje naknadu. Takvo bi tumačenje, međutim, praktično ispraznilo stavak 2.: i kvar nastao krajnje nepažljivim održavanjem očitovao bi se ispadom elementa mreže. Odredbe se moraju tumačiti zajedno, tako da iznimni događaj opravdava oslobođenje samo kada konkretne okolnosti nisu posljedica namjere ili krajnje nepažnje operatora i kada doista imaju obilježja događaja izvan njegove djelotvorne kontrole.
Jednako je važno razlikovati prekid napajanja od uzroka štete. Prekid može biti vremenski pratilac događaja ili njegov završni zaštitni učinak, dok uređaje zapravo ošteti prethodni naponski poremećaj. Odbijanje zahtjeva samo zato što je evidentiran prekid napajanja zanemaruje potrebu utvrđenja konkretnog mehanizma oštećenja.
4. Odnos prema Zakonu o obveznim odnosima
Zakon o obveznim odnosima (ZOO) polazi od opće dužnosti popravljanja štete iz članka 1045. Za štetu od opasne stvari ili opasne djelatnosti članci 1063. i 1064. uspostavljaju objektivnu odgovornost vlasnika odnosno osobe koja se djelatnošću bavi. Elektroenergetska mreža i distribucija električne energije u sudskoj se praksi, ovisno o konkretnom predmetu, razmatraju kroz taj stroži režim zbog povećane opasnosti koju visoki naponi i složen tehnički sustav stvaraju za okolinu i korisnike.
Prema članku 1067. ZOO-a, odgovorna osoba oslobađa se ako dokaže da šteta potječe od uzroka izvan stvari, čije se djelovanje nije moglo predvidjeti, izbjeći ni otkloniti, ili od radnje oštećenika odnosno treće osobe koju nije mogla predvidjeti i čije posljedice nije mogla izbjeći ili otkloniti. Teret dokazivanja oslobađajućih okolnosti nije na oštećeniku. Operator stoga mora dokazati više od same činjenice da je došlo do kvara: mora dokazati kvalificirani vanjski uzrok i odsutnost propusta unutar vlastite organizacijske i tehničke sfere.
Dodatnu granicu postavlja članak 345. ZOO-a, prema kojem se odgovornost za namjeru ili krajnju nepažnju ne može unaprijed ugovorom isključiti. Podzakonski propis također se ne može tumačiti tako da sužava zakonsku odgovornost protivno višem pravnom izvoru. Zato članak 43. Pravilnika treba primjenjivati kao posebno pravilo elektroenergetskog odnosa koje se tumači sukladno ZOO-u, a ne kao samostalnu osnovu za automatsko oslobođenje pri svakom tehničkom ispadu.
5. Kvar mrežnog elementa nije istovjetan višoj sili
Viša sila i iznimni događaj nisu sinonimi za sve što se dogodilo iznenada. Iznenadnost je samo jedan element. Za oslobođenje su odlučni vanjskost, nepredvidivost i neotklonjivost uzroka. Dotrajali vodič, korodirana spojnica, labav kontakt, nedovoljna kontrola ili pogreška izvođača kojemu je operator povjerio radove u pravilu pripadaju sferi rizika sustava. Činjenica da operator nije znao za konkretan nedostatak ne znači da ga uz redovito održavanje nije morao ili mogao otkriti.
Nasuprot tomu, izvanredno jako nevrijeme, udar munje ili djelovanje treće osobe može biti oslobađajući uzrok, ali ni tada kvalifikacija nije automatska. Potrebno je utvrditi jesu li zaštitni uređaji, spojevi i vodovi bili održavani prema pravilima struke te bi li isti događaj prouzročio štetu i u uredno održavanoj mreži. Vanjski događaj ne prekida uzročnu vezu ako je propust operatora bitno pridonio nastanku ili opsegu štete.
6. Dokazna vrijednost operatorove dokumentacije
Zapisnik o pogonskom događaju, radni nalog, izvještaj dežurne službe i popis oštećenih uređaja imaju veliku praktičnu važnost. Oni mogu dokazivati vrijeme i mjesto intervencije, vrstu kvara, izvedene radove te činjenicu da je operator evidentirao prijavu više korisnika. Dokument naslovljen kao popis oštećenja nastalih iz odgovornosti operatora može biti značajna indicija, osobito ako ga je sastavila stručna komisija operatora.
Ipak, treba razlikovati priznanje činjenice od priznanja duga. Utvrđenje da je nulti vodič prekinut i da su uređaji oštećeni ne mora samo po sebi sadržavati pravno priznanje odgovornosti i određene visine naknade. S druge strane, osiguratelj ne može istu dokumentaciju koristiti za utvrđenje događaja, a zanemariti njezine dijelove o uzročnoj povezanosti bez stručnog i provjerljivog obrazloženja.
7. Teret dokazivanja i uloga vještačenja
Oštećenik treba dokazati štetu, njezinu visinu i uzročnu vezu s poremećajem u mreži. U tu svrhu ključni su vremenska podudarnost, broj istodobno oštećenih uređaja, servisni nalazi, računi i stručna analiza karakterističnog uzorka kvarova. Ako se traži primjena objektivne odgovornosti, operator dokazuje okolnosti oslobođenja. Ako se zahtjev temelji i na krajnjoj nepažnji iz članka 43. stavka 2. Pravilnika, treba konkretizirati propuste održavanja, pregleda ili izvođenja radova.
Elektrotehničko vještačenje trebalo bi odgovoriti na mjesto prekida, vjerojatni neposredni uzrok, moguće naponske vrijednosti kod korisnika, usklađenost oštećenja s takvim poremećajem, stanje i starost elementa, sustav zaštite te mogućnost ranijeg otkrivanja nedostatka. Dokumentacija o pregledima i održavanju mora obuhvatiti dovoljno dugo razdoblje i konkretan mrežni element; općenita tvrdnja da se mreža redovito održava nema jednaku dokaznu snagu kao datirani nalozi, mjerenja i zapisnici.
8. Sudska praksa: dokaz vanjskog uzroka i urednog održavanja
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske u odluci Pž-4959/2025-2 od 8. travnja 2026. potvrdio je oslobođenje operatora u predmetu u kojemu su provedeni tehničko vještačenje i dokazi o višegodišnjem održavanju zaštitnog uređaja, a iznenadni kvar doveden je u vezu s olujnim nevremenom. Važnost te odluke nije u tome da svaki kvar zaštitnog ili mrežnog elementa predstavlja višu silu. Naprotiv, operator je uspio upravo zato što je dokazao uredno održavanje konkretnog elementa i vanjski događaj kojemu se kvar mogao pripisati.
Ta odluka daje korisnu metodološku pouku: oslobođenje se gradi dokazima o uzroku i održavanju, a ne terminološkom kvalifikacijom pogonskog izvještaja. U predmetu prekida nultog vodiča zato bi trebalo zatražiti povijest pregleda spoja i voda, podatke o radovima prije događaja, starost komponente, prijave prethodnih smetnji i vremenske podatke. Tek se na toj podlozi može usporediti slučaj s događajem koji je uistinu bio izvan kontrole operatora.
9. Sudska praksa: granice pozivanja na višu silu
U presudi Trgovačkog suda u Osijeku P 124/2019-12 prihvaćen je regresni zahtjev osiguratelja nakon štete nastale zbog prenapona izazvanog kvarom na mreži. Prvostupanjski sud polazio je od povećane opasnosti elektroenergetske mreže i ocijenio da se operator ne može osloboditi pukim pozivom na višu silu bez dokaza o nepredvidivom vanjskom uzroku. Odluka je važna kao primjer pravilne raspodjele tereta dokazivanja oslobađajućih okolnosti.
Pri korištenju tog predmeta potrebna je procesna ograda. Vrhovni sud je odlukom Rev 955/2022-2 ukinuo nižestupanjske odluke zbog pogrešnog pristupa zastari regresne tražbine osiguratelja. Stoga prvostupanjski zaključci o meritumu nisu konačno potvrđeno pravno shvaćanje Vrhovnog suda. Oni ipak ostaju argumentacijski korisni za razlikovanje dokazanog vanjskog uzroka od nedokazane tvrdnje o višoj sili, dok Rev 955/2022-2 posebno upozorava da u regresnim sporovima treba pravilno odrediti početak i duljinu zastarnog roka.
10. Sudska praksa: neuspjeh zbog nedokazane uzročne veze
Odluke Županijskog suda u Osijeku Gž-378/2023-4 i Županijskog suda u Splitu Gž-278/2026-9 pokazuju drugu stranu problema. Zahtjevi za naknadu štete ne uspijevaju kada tužitelj ne dokaže tehničku vezu između događaja u mreži i konkretnog oštećenja. Sama činjenica da je uređaj prestao raditi nakon nestanka struje ne mora biti dovoljna ako servisni nalaz, podaci operatora i vještačenje ne potvrđuju odgovarajući naponski poremećaj ili ostavljaju otvoren drugi uzrok kvara.
Procesna je pouka jasna: rasprava o iznimnom događaju dolazi tek nakon što je pouzdano utvrđen štetni mehanizam. Oštećenik ne smije očekivati da će sud uzročnost izvesti samo iz vremenskog slijeda. Kada operatorova vlastita komisija povezuje kvar mreže s popisanim uređajima, dokazna je pozicija bitno povoljnija, ali i tada treba sačuvati uređaje, servisne nalaze i svu dokumentaciju radi mogućeg vještačenja.
11. Izravni zahtjev prema osiguratelju
Kod osiguranja od odgovornosti oštećena osoba prema članku 965. ZOO-a može neposredno od osiguratelja zahtijevati naknadu štete do visine osigurateljeve obveze. Osiguratelj može isticati prigovore koji proizlaze iz naravi osigurane odgovornosti i ugovorenog pokrića, ali njegova odluka nije sudska odluka niti sama po sebi oslobađa osiguranika. Oštećeniku ostaje mogućnost zahtjev usmjeriti prema operatoru, osiguratelju ili, prema procesnoj procjeni, prema oboma.
U obrazloženju odbijanja osiguratelj bi trebao navesti konkretne činjenice i dokaze na kojima temelji kvalifikaciju iznimnog događaja, a ne samo citirati članak 43. stavak 3. Pravilnika. Posebno je opravdano zatražiti prijavu osiguranog slučaja, tehničke priloge operatora, relevantne uvjete police i stručni nalaz na temelju kojeg je isključena odgovornost.
12. Praktični dokazni model
U odštetnom i parničnom postupku trebalo bi pribaviti: operatorov nalog za rad i pogonski izvještaj; zapisnik o izvidu; popis svih pogođenih korisnika; podatke o prekidima i naponskim smetnjama; dokumentaciju o ranijim pregledima i održavanju konkretnog voda, spojnice i stupa; podatke o radovima neposredno prije događaja; meteorološke podatke ako se tvrdi nevrijeme; servisne nalaze za svaki uređaj; račune, ponude i dokaze o starosti uređaja; te policu osiguranja i prijavu osiguranog slučaja.
Zahtjev za naknadu treba razdvojiti po uređajima i vrstama troška. Popravak, zamjenska vrijednost, dijagnostika, demontaža i ponovna montaža nisu ista stavka. Kod zamjene starijeg uređaja može se otvoriti pitanje amortizacije i koristi novo za staro, dok nužni troškovi dijagnostike i montaže mogu predstavljati samostalnu posljedičnu štetu ako su razumno izazvani događajem.
13. Predloženi pravni test
Za dosljedno odlučivanje može se primijeniti test u pet koraka. Prvo se utvrđuje je li postojao poremećaj u mreži i koji je njegov tehnički oblik. Drugo se ispituje uzročna veza s konkretnim oštećenjima. Treće se određuje pripada li neposredni uzrok sferi održavanja i upravljanja operatora ili potječe izvana. Četvrto se ocjenjuje je li vanjski uzrok bio nepredvidiv i neotklonjiv uz primjenu dužne stručne pažnje. Peto se provjerava bi li pozivanje na članak 43. stavak 3. u konkretnom slučaju značilo nedopušteno isključenje odgovornosti za namjeru ili krajnju nepažnju.
Takav pristup sprječava da se definicija iznimnog događaja pretvori u neoborivu pretpostavku neodgovornosti. Istodobno štiti operatora u predmetima u kojima dokumentirano održavanje i stručni nalaz potvrđuju stvarno vanjski, izvanredan i neizbježan uzrok.
14. Zaključak
Prekid nultog vodiča jest pogonski i tehnički događaj, ali nije gotova pravna kvalifikacija. Njegovo podvođenje pod pojam iznimnog događaja ne može zamijeniti utvrđenje uzroka. Ako je prekid posljedica dotrajalosti, neispravnog spoja, neodgovarajućeg održavanja ili pogreške pri radovima, rizik ostaje u sferi operatora. Oslobođenje dolazi u obzir kada operator dokaže kvalificirani vanjski uzrok te uredno održavanje i zaštitu konkretnog dijela mreže.
Sudska praksa potvrđuje oba elementa dokaznog modela. Pž-4959/2025-2 pokazuje kako se oslobođenje dokazuje tehničkim nalazom i dokumentacijom održavanja. Gž-378/2023-4 i Gž-278/2026-9 upozoravaju da oštećenik mora dokazati uzročnu vezu. P 124/2019-12 ilustrira nedostatnost paušalnog pozivanja na višu silu, uz nužnu napomenu da je kasnija revizijska odluka Rev 955/2022-2 predmet vratila zbog zastare regresne tražbine.
Pravno održivo rješenje stoga nije automatska naknada svake štete nakon prekida, ali ni automatsko odbijanje svakog zahtjeva čim je događaj evidentiran kao ispad elementa mreže. Odgovornost se mora temeljiti na dokazanoj tehničkoj uzročnosti, konkretnoj povijesti održavanja i zakonskim pretpostavkama oslobođenja od odgovornosti.
Izvori i literatura
1. Zakon o obveznim odnosima, NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23 i 155/23, osobito čl. 345., 1045., 1063.–1067. i 965.
2. Pravilnik o općim uvjetima za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom, NN 100/2022, osobito čl. 4. st. 2. t. 10. i čl. 43.
3. Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, Pž-4959/2025-2 od 8. travnja 2026.
4. Vrhovni sud Republike Hrvatske, Rev 955/2022-2.
5. Trgovački sud u Osijeku, P 124/2019-12.
6. Županijski sud u Osijeku, Gž-378/2023-4.
7. Županijski sud u Splitu, Gž-278/2026-9.
Mrežni izvori
IUS-INFO: VTSRH Pž-4959/2025-2
IUS-INFO: Trgovački sud u Osijeku P 124/2019-12
IUS-INFO: Županijski sud u Osijeku Gž-378/2023-4
IUS-INFO: Županijski sud u Splitu Gž-278/2026-9
Napomena o izvorima: Propisi i sudska praksa pregledani su 28. kolovoza 2026. Tekst je stručna analiza autora i ne predstavlja službeno pravno shvaćanje suda niti pravni savjet za pojedinačni predmet.
Sažetak
Prekid nultog vodiča u niskonaponskoj mreži može prouzročiti naglu promjenu naponskih prilika i istodobno oštećenje većeg broja uređaja korisnika mreže. U praksi operator ili njegov osiguratelj nerijetko priznaju nastanak pogonskog događaja i popisuju oštećenja, ali odbijaju naknadu pozivom na iznimni događaj ili prekid napajanja iz članka 43. stavka 3. Pravilnika o općim uvjetima za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom. U radu se ispituje odnos te odredbe prema pravilima Zakona o obveznim odnosima, osobito prema odgovornosti za opasnu stvar ili djelatnost, oslobođenju od objektivne odgovornosti te zabrani isključenja odgovornosti za namjeru i krajnju nepažnju. Analiza sudske prakse pokazuje da naziv tehničkog kvara ne rješava pitanje odgovornosti: odlučni su konkretan uzrok ispada, održavanje mreže, predvidivost i sprječivost događaja te dokazivanje uzročne veze. Predlaže se razlikovanje pogonskog događaja kao neposrednog mehanizma štete od pravno relevantnog vanjskog uzroka koji jedini može opravdati oslobođenje operatora.
Ključne riječi: prekid nultog vodiča; prenapon; HEP-ODS; iznimni događaj; prekid napajanja; objektivna odgovornost; krajnja nepažnja; osiguranje od odgovornosti.