ZADUŽNICA U PRAVU I PRAKSI
Pravna narav, normativni okvir, sudska praksa te dospijeće i zastara
Stanje prava i prakse na dan 6. kolovoza 2026.
Središnja teza. Zadužnica je formalizirani instrument osiguranja i izravne naplate s dvostrukim procesnim učinkom. Ona ne stvara tražbinu bez valjane obveznopravne osnove, ali vjerovniku omogućuje naplatu bez prethodne kondemnatorne presude. U praksi su odlučna četiri pitanja: forma isprave, dospijeće osigurane tražbine, pravilno popunjavanje i tijek zastare.
Sadržaj
· 1. Teorijski dio o zadužnici
· 2. Zakonske odredbe
· 3. Dospijeće i zastara
· 4. Stavovi sudske prakse
· 5. Praktične smjernice
· 6. Zaključak
· Izvori i analizirana sudska praksa
Uvod
Zadužnica je jedan od najučinkovitijih i najčešće korištenih instrumenata osiguranja novčanih tražbina u hrvatskoj poslovnoj praksi. Njezina privlačnost proizlazi iz procesne ekonomičnosti: vjerovnik, ako su ispunjene zakonske pretpostavke, ne mora prethodno voditi parnicu radi dobivanja presude, nego može zatražiti izravnu naplatu na računima dužnika ili pokrenuti sudsku ovrhu na drugoj imovini. Upravo ta učinkovitost povećava potrebu za preciznim razlikovanjem nastanka obveze, dospijeća, ovlasti za popunjavanje bjanko zadužnice i granica naplate.
Rad se temelji na važećim odredbama Ovršnog zakona (OZ), Zakona o obveznim odnosima (ZOO) i podzakonskim propisima te na dvadeset priloženih sudskih odluka i sentenci. Odluke su analizirane prema pravnom pitanju, a ne samo kronološki. Posebna pozornost posvećena je razlikovanju učinka rješenja o ovrsi od svojstva ovršne isprave, odnosu prema osnovnom poslu te pravilima o dospijeću i zastari. Zaključci su opće naravi; primjena na pojedini slučaj zahtijeva uvid u izvornik zadužnice, ugovor, obračun tražbine i podatke Agencije o redoslijedu i prestanku izvršavanja osnove za plaćanje.
1. Teorijski dio o zadužnici
1.1. Pojam i gospodarska funkcija
Zadužnica je jednostrano izdana, strogo formalna isprava kojom dužnik daje suglasnost da se radi naplate određene novčane tražbine zaplijene svi njegovi računi kod banaka i da se sredstva prenesu vjerovniku. U suvremenom zakonskom režimu riječ je o privatnoj ispravi koju potvrđuje javni bilježnik. Potvrđivanje nije puka ovjera potpisa: javni bilježnik ispituje ispravu u granicama pravila o solemnizaciji, a potvrđena isprava dobiva učinke javnobilježničkog akta.
Gospodarski gledano, zadužnica istodobno služi kao instrument osiguranja, sredstvo ubrzane naplate i sredstvo pritiska na uredno ispunjenje. Najčešće prati kredit, zajam, zakup, leasing, kupoprodaju, izvođenje radova ili trajni poslovni odnos. Ona je akcesorna u funkcionalnom smislu jer se izdaje radi osiguranja određene ili odredivе tražbine, ali u prometu pokazuje visok stupanj formalne samostalnosti: Agencija pri provedbi ne provodi parnicu o osnovnom poslu, nego postupa po formalno valjanoj osnovi za plaćanje.
1.2. Pravna narav i dvostruki učinak
Pravna narav zadužnice ne iscrpljuje se u jednoj kategoriji. U odnosu na novčana sredstva na računima ima učinak pravomoćnog rješenja o ovrsi kojim se tražbina po računu plijeni i prenosi vjerovniku. Za druge predmete ovrhe - primjerice nekretnine, pokretnine ili druge tražbine - zakon joj priznaje svojstvo ovršne isprave. Zato je u praksi važan put naplate: izravna naplata preko Agencije i sudska ovrha nisu ista procesna situacija.
Formula da zadužnica ima učinak pravomoćnog rješenja o ovrsi ne znači da je njome pravomoćno presuđen obveznopravni spor. Zadužnica nije presuda o postojanju tražbine i sama po sebi ne stvara učinak res iudicata. Dužnik može u parnici osporavati osnovu ili opseg naplate i tražiti povrat neosnovano naplaćenog, a vjerovnikov kondemnatorni zahtjev može, ovisno o okolnostima, biti odbačen zbog nedostatka pravnog interesa jer već raspolaže učinkovitijom ovršnom osnovom.
1.3. Zadužnica i bjanko zadužnica
Element
Zadužnica
Bjanko zadužnica
Tražbina
Vjerovnik i tražbina određeni su pri izdavanju.
Iznos tražbine, a prema obrascu i vjerovnik, upisuju se naknadno.
Procesni učinak
Učinak rješenja o ovrsi na računima; ovršna isprava za druge predmete.
Isti učinci nastaju nakon dopuštenog popunjavanja.
Rizik
Pogrešan obračun ili aktiviranje prije dospijeća.
Dodatni rizik prekoračenja ovlasti za popunjavanje.
Najviši iznos
Određena tražbina i pripadci prema sadržaju isprave.
Popunjavanje ne smije prijeći iznos suglasnosti i zakonsku vrstu obrasca.
1.4. Apstraktnost i odnos prema osnovnom poslu
U sudskoj praksi zadužnica se opisuje kao apstraktna obveza, odnosno obveza formalno odvojena od temeljnog pravnog posla. Ta apstraktnost, međutim, nije apsolutna. Ona prije svega objašnjava zašto vjerovnik može pokrenuti naplatu na temelju same isprave bez prethodnog dokazivanja cijelog ugovornog odnosa. U naknadnom sporu između neposrednih stranaka dužnik može isticati da tražbina nije nastala, da nije dospjela, da je prestala ispunjenjem, prijebojem ili otpustom, da je zadužnica popunjena protivno ovlaštenju ili da je naplaćen veći iznos od dugovanoga.
Napetost između formalne apstraktnosti i kauzalne kontrole osobito je vidljiva kod zastare. Starija i prevladavajuća praksa početak zastare veže uz dospijeće osigurane tražbine, jer bi suprotno rješenje moglo dovesti do isteka zastare prije nego što vjerovnik uopće smije zahtijevati ispunjenje. Rješenje VSRH Revd-152/2026-3 upozorava da se u konkretnom predmetu mora jasno ocijeniti i apstraktna narav obveze iz zadužnice; budući da je tom odlukom tek dopuštena revizija, ona nije konačni materijalnopravni odgovor na navedenu napetost.
1.5. Sudionici i prijenos prava
Tipični sudionici su izdavatelj-dužnik, vjerovnik, mogući jamci platci, javni bilježnik, Financijska agencija i banke. Jamac platac preuzima obvezu sadržajno i formalno istovjetnom izjavom te vjerovnik može zahtijevati naplatu od dužnika, jamca ili oboje. Vjerovnik može prava iz zadužnice prenijeti na drugu osobu ispravom s javno ovjerovljenim potpisom. U slučaju univerzalnog pravnog sljedništva, ovrha se može voditi i protiv osobe koja nije označena u ispravi ako se prijelaz obveze dokaže odgovarajućom javnom ili ovjerovljenom privatnom ispravom.
2. Zakonske odredbe
2.1. Ovršni zakon: članak 214.
Članak 214. OZ-a uređuje zadužnicu. Dužnik privatnom ispravom potvrđenom kod javnog bilježnika daje suglasnost za zapljenu svih računa i prijenos sredstava određenom vjerovniku. Isprava se izdaje u jednom primjerku i ima učinak rješenja o ovrsi. Na istoj ili dodatnoj ispravi obvezu mogu preuzeti jamci platci. Izvornik Agenciji dostavlja vjerovnik izravno, preporučenom pošiljkom, neposrednom dostavom ili preko javnog bilježnika. Prava se mogu prenositi ispravom s javno ovjerovljenim potpisom, a stavak 7. izričito priznaje zadužnici svojstvo ovršne isprave za druge predmete ovrhe.
2.2. Ovršni zakon: članak 215.
Članak 215. OZ-a uređuje bjanko zadužnicu. Dužnik daje suglasnost za naplatu tražbine čiji će iznos biti naknadno upisan, a vjerovnik može biti određen odmah ili naknadno. Učinak rješenja o ovrsi nastaje nakon upisa iznosa tražbine i podataka o vjerovniku. Zakon uvodi materijalnu granicu popunjavanja: sadržaj se smatra istinitim ako je naknadno upisan iznos manji ili jednak iznosu za koji je dužnik dao suglasnost u trenutku potvrđivanja, uz pravilno upisane podatke o vjerovniku. Na bjanko zadužnicu odgovarajuće se primjenjuju pravila o jamcima, prijenosu, izboru osobe protiv koje se traži naplata, povratu isprave i ovrsi na drugim predmetima.
2.3. Registar i podzakonski propisi
Članak 216. OZ-a propisuje Registar zadužnica i bjanko zadužnica. Registar sadrži podatke o izdavatelju, vrsti isprave, vjerovniku kod zadužnice, jamcima, iznosu odnosno najvišem iznosu te javnobilježničkoj potvrdi. Javni bilježnik podatke dostavlja elektronički, a Agencija ih koristi radi provjere istinitosti. Registar vodi Hrvatska javnobilježnička komora; podaci su povjerljivi, ali se dostavljaju sudu ili drugom nadležnom tijelu u vezi s postupkom.
Oblik i sadržaj propisuju Pravilnik o obliku i sadržaju zadužnice i Pravilnik o obliku i sadržaju bjanko zadužnice (NN 115/12, 82/17 i 154/22), dok je način vođenja Registra uređen posebnim pravilnikom (NN 115/12, s izmjenama, uključujući NN 74/24). Izmjene iz 2022. prilagodile su obrasce uvođenju eura s početkom primjene 1. siječnja 2023.
2.4. Zakon o obveznim odnosima
Za dospijeće i zastaru ključni su članci 214.-220., 225., 233. i 240.-245. ZOO-a. Sud se na zastaru ne obazire po službenoj dužnosti, nego samo na prigovor dužnika. Zastara počinje prvog dana nakon dana kada je vjerovnik imao pravo zahtijevati ispunjenje. Opći rok iznosi pet godina, dok tražbine utvrđene pravomoćnom odlukom, nagodbom pred nadležnim tijelom ili javnobilježničkim aktom zastarijevaju za deset godina. Podnošenje tužbe i druga radnja pred nadležnim tijelom radi utvrđivanja, osiguranja ili ostvarenja tražbine prekidaju zastaru; nakon prekida rok teče iznova prema pravilima članka 245.
Za priznanje duga vrijedi vremensko i formalno razlikovanje. Dok zastara još teče, priznanje duga - izričito ili posredno - prekida zastaru. Nakon što je zastara već nastupila, pisano priznanje zastarjele obveze smatra se odricanjem od zastare. Ta je distinkcija potvrđena presudom VSRH Rev-826/2024-2 od 21. siječnja 2026.
2.5. Izravna naplata i sudska ovrha
Kod izravne naplate vjerovnik Agenciji podnosi izvornik zadužnice odnosno pravilno popunjene bjanko zadužnice. Dostava proizvodi učinke dostave sudskog rješenja o ovrsi. Za ovrhu na drugim predmetima zadužnica se koristi kao ovršna isprava u sudskom postupku. Novija praksa prihvaća da se, kada se zadužnica koristi kao ovršna isprava, uz prijedlog može podnijeti izvornik ili ovjerena preslika sukladno općim pravilima o prilaganju ovršne isprave. Stariju praksu koja je inzistirala isključivo na izvorniku treba čitati u kontekstu tadašnjeg zakona i funkcije zadužnice kao jedinstvene isprave za izravnu naplatu.
3. Dospijeće i zastara
3.1. Dospijeće kao pretpostavka dopuštene naplate
Dospijeće označava trenutak od kojega vjerovnik smije zahtijevati ispunjenje. Izdavanje zadužnice i dospijeće osigurane tražbine nisu nužno istodobni događaji. U praksi se zadužnica često izdaje na početku ugovornog odnosa, dok pojedine obveze dospijevaju mjesecima ili godinama poslije. Vjerovnik zato ne bi smio aktivirati zadužnicu samo zato što posjeduje formalno valjanu ispravu; mora postojati dospjela, neispunjena i obračuniva tražbina u granicama danog ovlaštenja.
Ako je zadužnica izdana nakon što je osnovna tražbina već dospjela, zastara u pravilu počinje prvog dana nakon izdavanja odnosno nakon trenutka kada je vjerovnik mogao koristiti ispravu za naplatu. Ako je izdana prije dospijeća osnovne tražbine, početak zastare veže se uz dan nakon dospijeća te tražbine. To pravilo potvrđuju VTSRH Pž 99/2020-2 i Pž 2385/2022-5 te VSRH Revd-4418/2024-2, uz naglasak da stranka koja se poziva na kasnije dospijeće mora iznijeti i dokazati relevantne činjenice kada su one sporne.
3.2. Petogodišnji ili desetogodišnji rok
Vrsta isprave / situacija
Rok
Pravna osnova i praksa
Starija zadužnica s javno ovjerenim potpisom, bez solemnizacije
5 godina
Opći rok iz čl. 225. ZOO-a; shvaćanje Građanskog odjela VSRH od 19. 11. 2018.; Pž 7114/2019-4, Pž 2114/2022-4.
Zadužnica potvrđena (solemnizirana) kod javnog bilježnika
10 godina
Čl. 233. st. 1. ZOO-a; Gž 492/2018-2; Revd-792/2025-2 potvrđuje relevantnost tog shvaćanja.
Povremene tražbine koje dospijevaju ubuduće
Posebni, kraći rok
Čl. 233. st. 2. u vezi s pravilima o povremenim tražbinama.
Nakon valjanog prekida
Isti rok teče iznova
Čl. 245. ZOO-a; početak novog tijeka ovisi o načinu završetka postupka.
Granica 1. siječnja 2011. pojavljuje se u praksi zato što su starije zadužnice često bile sastavljene prema režimu u kojem je bio dovoljan javno ovjeren potpis. Sama starost isprave nije jedini kriterij; potrebno je utvrditi njezinu stvarnu formu. Odlučno je je li riječ o javnobilježničkom aktu odnosno solemniziranoj privatnoj ispravi ili samo privatnoj ispravi s ovjerenim potpisom.
3.3. Prekid zastare podnošenjem Agenciji
Dostava zadužnice banci odnosno Agenciji radi naplate u praksi se smatra vjerovnikovom radnjom pred nadležnim tijelom radi ostvarenja tražbine i stoga može prekinuti zastaru. To je rano izrečeno u odluci Županijskog suda u Bjelovaru Gž-1019/11-2, a potvrđeno u kasnijoj praksi, osobito VSRH Rev 1027/2021-2. Kada se zadužnica nalazi u redoslijedu osnova za plaćanje i postupak izvršavanja još traje, prekid zastare traje do okončanja toga postupka, primjerice povlačenjem osnove, prestankom izvršavanja ili namirenjem.
Ipak, učinak prekida nije bezuvjetan. Prema članku 242. ZOO-a prekid se smatra nenastalim ako vjerovnik odustane od poduzete radnje ili ako zahtjev bude odbačen ili odbijen. VTSRH u Pž 2385/2022-5 razlikuje neuspjeh za koji je odgovoran ovrhovoditelj od obustave zbog razloga na strani ovršenika na koje vjerovnik nije mogao utjecati. Zato je za svaki predmet potrebno pribaviti podatke Agencije: datum zaprimanja, razdoblje evidentiranja u Očevidniku, djelomične naplate, datum i pravnu osnovu prestanka izvršavanja te eventualno povlačenje od strane vjerovnika.
3.4. Priznanje duga i odricanje od zastare
Presuda VSRH Rev-826/2024-2 jasno odvaja dvije situacije. Priznanje duga dano prije isteka zastarnog roka prekida zastaru neovisno o formi, ako iz ponašanja dužnika nedvojbeno proizlazi priznanje. Nakon isteka roka više nema zastare koju bi trebalo prekinuti; tada priznanje može proizvesti učinak odricanja od zastare samo ako je dano u pisanom obliku. Usmena izjava ili konkludentna radnja nakon isteka roka nisu dovoljne za gubitak prigovora zastare.
3.5. Solidarni dužnici i otvorena pitanja
U odnosima s dužnikom i jamcem platcem ili drugim solidarnim dužnikom mora se zasebno ispitati prema kome je poduzeta radnja prekida i kakav učinak zakon pridaje toj radnji prema ostalima. Rješenjem Revd-152/2026-3 dopuštena je revizija zbog mogućeg propusta drugostupanjskog suda da jasno obrazloži učinak prekida prema solidarnom dužniku i početak zastare kod apstraktne obveze iz zadužnice. Budući da se radi o dopuštenju revizije, a ne konačnoj presudi o meritumu, to rješenje treba prikazati kao signal otvorenog pitanja, ne kao definitivnu promjenu ustaljene prakse.
3.6. Metoda izračuna u konkretnom predmetu
1. Utvrditi osnovni posao i svaku tražbinu koja je zadužnicom osigurana.
2. Utvrditi ugovoreni ili zakonski datum dospijeća, uključujući valjanost eventualnog otkaza kredita ili raskida ugovora.
3. Utvrditi formu zadužnice: samo ovjera potpisa ili javnobilježnička potvrda (solemnizacija).
4. Odabrati mjerodavni rok: u pravilu pet ili deset godina, uz posebna pravila za pojedine vrste tražbina.
5. Popisati sve moguće događaje zastoja ili prekida zastare i njihove datume.
6. Za postupak pred Agencijom utvrditi kada je osnova zaprimljena i kada je izvršavanje pravno završilo.
7. Provjeriti je li priznanje duga dano prije ili nakon isteka roka i u kojoj formi.
8. Izračunati zadnji dan roka; zastara nastupa istekom posljednjeg dana zakonom određenog vremena.
4. Stavovi sudske prakse
4.1. Pravna priroda, pravni interes i pravomoćno presuđena stvar
Odluke Gž 2551/2015-2, Pž 2512/2023-2 i Pž 2075/2025-3 u bitnom su suglasne: postojanje zadužnice ne znači da je tražbina pravomoćno presuđena. Prigovor res iudicata stoga nije osnovan samo zato što vjerovnik posjeduje zadužnicu. Međutim, zadužnica može dovesti do nedostatka pravnog interesa za kondemnatornu tužbu ako vjerovnik već ima brz, učinkovit i ekonomičan put prisilne naplate. Ocjena je konkretna: treba utvrditi je li postojeća isprava doista uporabiva prema tuženiku, za traženi iznos i na raspoloživoj imovini.
Pž 2075/2025-3 dodatno potvrđuje da se ovrha može voditi protiv nasljednika dužnika koji nije naznačen u zadužnici, ako se prijelaz duga dokaže rješenjem o nasljeđivanju kao javnom ispravom. Time se primjenjuje opće pravilo o subjektivnim granicama ovršne isprave i dokazu pravnog sljedništva.
4.2. Izvornik, ovjerena preslika i izbor puta naplate
Starija odluka Gž.3172/11-2 naglašava da jedinstvena zadužnica kao vrijednosni papir cirkulira u izvorniku te da preslika nije dovoljna za neposredno ostvarenje prava. Novija odluka Gž Ovr 912/2019-2 razlikuje dvije funkcije: za izravnu naplatu pred Agencijom potreban je izvornik, dok se uz sudski prijedlog za ovrhu na temelju zadužnice kao ovršne isprave može priložiti izvornik ili ovjerena preslika prema općem pravilu. Ove stavove nije pravilno prikazivati kao jednostavnu kontradikciju; riječ je o različitim zakonskim razdobljima i procesnim funkcijama.
Gž Ovr 228/2023-2 naglašava da se naplata na novčanim sredstvima po računima na temelju starije bjanko zadužnice ostvaruje izvansudskim putem, dok se njezino svojstvo ovršne isprave koristi za druge predmete ovrhe. Praktična pouka jest da prijedlog mora pravilno povezati ispravu s predmetom i mehanizmom ovrhe.
4.3. Neosnovana ili preuranjena naplata
Odluka Gž.372/09-2 polazi od toga da formalno aktiviranje zadužnice ne rješava konačno spor o osnovi tražbine. Nakon provedene neosnovane naplate dužnik može tražiti povrat stečenog bez osnove. U suvremenoj praksi mogu biti dostupni i zahtjevi za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenima, ovisno o procesnoj fazi i zakonskom režimu. Ključno je reagirati pravodobno: prije prijenosa tražiti odgovarajuću privremenu ili deklaratornu zaštitu kada su ispunjene pretpostavke, a nakon prijenosa formulirati zahtjev za povrat i pripadajuće kamate.
4.4. Rok zastare prema formi isprave
Gž 492/2018-2, Gž 505/2021-2, Pž 7114/2019-4, Pž 2114/2022-4 i Pž 2385/2022-5 izgrađuju stabilnu liniju: zadužnica s tek ovjerenim potpisom nije javnobilježnički akt i na nju se primjenjuje opći petogodišnji rok; solemnizirana zadužnica ima kvalitetu javnobilježničkog akta pa se primjenjuje desetogodišnji rok. VSRH Revd-792/2025-2 navodi isto shvaćanje i odbija dopuštenje revizije zato što je u konkretnom slučaju protekao čak i desetogodišnji rok, pa pogreška nižih sudova u izboru roka nije mogla utjecati na ishod.
4.5. Početak i prekid zastare
Pž 99/2020-2, Revd-4418/2024-2 i Pž 2385/2022-5 početak tijeka zastare vežu uz mogućnost zahtijevanja ispunjenja osigurane tražbine. Rev 1027/2021-2 i Revd-4418/2024-2 potvrđuju da prekid izazvan podnošenjem zadužnice Agenciji traje dok traje postupak izvršavanja osnove. Gž 505/2021-2 zastupa uži pristup prema kojem je novi rok počeo dan nakon utvrđene nemogućnosti naplate zbog nedostatka sredstava; kasnija praksa VSRH zahtijeva precizno utvrđenje je li i kada postupak pred Agencijom doista okončan. Pž 2385/2022-5 dodatno uvodi korektiv odgovornosti vjerovnika za neuspjeh postupka.
4.6. Ostale analizirane odluke
Rev-1381/2024-2 odnosi se pretežno na naknadu štete zbog postupanja zemljišnoknjižnog suda i brisanja založnog prava, pri čemu su zadužnice dio paketa instrumenata osiguranja ustupljene tražbine. Odluka je korisna kao podsjetnik da se zadužnica u praksi često pojavljuje uz hipoteku i druge instrumente te da pravni položaj vjerovnika treba promatrati kumulativno. Rev-826/2024-2 nije odluka isključivo o pravnoj naravi zadužnice, ali daje izravno relevantno pravilo o priznanju duga i zastari u sporu o nedopuštenosti naplate.
5. Praktične smjernice
5.1. Za vjerovnika prije aktiviranja
· Povezati zadužnicu s ugovorom i dokumentirati koje su tražbine obuhvaćene.
· Provjeriti dospijeće i valjanost opomene, otkaza ili raskida ako o njima ovisi prijevremena dospjelost.
· Izraditi transparentan obračun glavnice, kamata, troškova i svih prethodnih uplata.
· Kod bjanko zadužnice strogo poštovati najviši iznos i ovlast za upis vjerovnika.
· Prije podnošenja izračunati zastaru i evidentirati svaki događaj prekida s dokazom.
· Odabrati pravilan put: Agencija za račune, a sudska ovrha za druge predmete ovrhe.
· Kod ustupa tražbine urediti i dokazati prijenos prava iz zadužnice u propisanoj formi.
5.2. Za dužnika nakon saznanja o naplati
· Odmah pribaviti presliku osnove za plaćanje, zahtjeva vjerovnika i podatke iz Očevidnika.
· Provjeriti autentičnost, javnobilježničku potvrdu, iznos, identitet vjerovnika i opseg jamstva.
· Rekonstruirati osnovni posao, dospijeće, sva plaćanja, prijeboj i eventualni prestanak ugovora.
· Izričito istaknuti prigovor zastare; sud ga ne primjenjuje po službenoj dužnosti.
· Razlikovati zaštitu prije prijenosa sredstava od zahtjeva za povrat nakon provedene naplate.
· Ne davati nepromišljena pisana priznanja nakon isteka zastare jer mogu značiti odricanje od prigovora.
5.3. Dokazna matrica
Pravno pitanje
Ključni dokaz
Tipični rizik
Postoji li tražbina?
Ugovor, računi, situacije, obračun, isporuka
Zadužnica se pogrešno tretira kao samostalni izvor duga.
Je li dospjela?
Rokovi, opomene, otkaz/raskid, dostavnice
Aktiviranje prije ispunjenja ugovorenih pretpostavki.
Je li pravilno popunjena?
Izvornik, sporazum o popunjavanju, registar
Prekoračen iznos ili upisan neovlašten vjerovnik.
Je li zastarjela?
Forma isprave, vremenska crta, podaci Agencije
Pogrešan rok ili nejasan završetak prekida.
Tko je aktivno/pasivno legitimiran?
Cesija, rješenje o nasljeđivanju, status jamca
Nedokazan prijenos prava ili duga.
6. Zaključak
Zadužnica je snažan, ali ne i pravno neograničen instrument. Njezina prednost - neposredna i formalizirana naplata - počiva na povjerenju u strogi oblik, javnobilježničku potvrdu i provjerljivost podataka. Istodobno, materijalnopravna pitanja ne nestaju: vjerovnik smije naplatiti samo postojeću, dospjelu i neispunjenu tražbinu, u granicama ovlaštenja iz isprave.
Za praksu su najvažnija četiri zaključka. Prvo, zadužnica ima dvostruki procesni učinak, ali nije presuda o osnovnom dugu. Drugo, izbor između petogodišnjeg i desetogodišnjeg roka primarno ovisi o formi isprave, a ne samo o njezinu nazivu ili datumu. Treće, početak zastare u pravilu prati dospijeće osigurane tražbine, dok podnošenje Agenciji može prekinuti zastaru sve do pravnog završetka postupka. Četvrto, spor se najčešće dobiva ili gubi na dokazima: ugovoru, datumu dospijeća, obračunu, javnobilježničkoj klauzuli i evidenciji Agencije.
Najnovije rješenje Revd-152/2026-3 pokazuje da odnos apstraktne obveze iz zadužnice, osnovnog posla i učinka prekida prema solidarnim dužnicima i dalje može zahtijevati daljnje razjašnjenje. Do konačnog revizijskog odgovora sigurniji je pristup analizirati oba sloja - ispravu i osnovni odnos - te za svakog dužnika izraditi zasebnu vremensku crtu dospijeća i prekida zastare.
Izvori i analizirana sudska praksa
Propisi i mrežni izvori
· Ovršni zakon, osobito čl. 23., 32., 36. i 214.-216., pročišćeni prikaz: https://www.zakon.hr/z/74/ovrsni-zakon (pristupljeno 6. kolovoza 2026.).
· Zakon o obveznim odnosima, osobito čl. 214.-225., 233. i 240.-245.: https://www.zakon.hr/z/75/zakon-o-obveznim-odnosima (pristupljeno 6. kolovoza 2026.).
· Pravilnik o obliku i sadržaju bjanko zadužnice, NN 115/12, 82/17 i 154/22; izmjene: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2022_12_154_2413.html.
· Pravilnik o registru zadužnica i bjanko zadužnica, NN 115/12 i izmjene; osnovni tekst: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_10_115_2512.html.
Odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske
· VSRH, Rev 1027/2021-2 od 3. svibnja 2022. - trajanje prekida zastare dok je zadužnica u redoslijedu osnova za plaćanje.
· VSRH, Revd-4418/2024-2 od 3. prosinca 2024., ECLI:HR:VSRH:2024:3918 - dospijeće osnovne tražbine i trajanje prekida pred Agencijom.
· VSRH, Revd-792/2025-2 od 6. ožujka 2025., ECLI:HR:VSRH:2025:1209 - solemnizirana zadužnica i desetogodišnji rok; protek roka u konkretnom predmetu.
· VSRH, Rev-1381/2024-2 od 9. prosinca 2025., ECLI:HR:VSRH:2025:7357 - zadužnica u sklopu više instrumenata osiguranja i zahtjev za naknadu štete.
· VSRH, Rev-826/2024-2 od 21. siječnja 2026., ECLI:HR:VSRH:2026:200 - priznanje duga, prekid i odricanje od zastare.
· VSRH, Revd-152/2026-3 od 13. svibnja 2026., ECLI:HR:VSRH:2026:2354 - dopuštena revizija o solidarnim dužnicima i ocjeni apstraktne obveze.
Ostale analizirane odluke i sentence
· VTSRH, Pž 99/2020-2 od 9. lipnja 2020. - početak zastare ovisno o dospijeću osnovnog posla.
· VTSRH, Pž 7114/2019-4 od 19. listopada 2022. - petogodišnji rok za bjanko zadužnicu s ovjerenim potpisom.
· VTSRH, Pž 2512/2023-2 od 30. studenoga 2023. - učinak zadužnice, res iudicata i pravni interes.
· VTSRH, Pž 2114/2022-4 od 24. siječnja 2024. - petogodišnji i desetogodišnji rok prema formi.
· VTSRH, Pž 2385/2022-5 od 24. srpnja 2024. - forma, početak i učinak prekida zastare.
· VTSRH, Pž 2075/2025-3 od 18. kolovoza 2025. - ovrha protiv nasljednika i pravni interes.
· ŽS Bjelovar, Gž-1019/11-2 od 5. svibnja 2011. - podnošenje radi naplate kao radnja prekida.
· ŽS Karlovac, Gž 505/2021-2 od 30. lipnja 2021. - privatna isprava s ovjerenim potpisom i petogodišnji rok.
· ŽS Varaždin, Gž.372/09-2 od 6. travnja 2009. - povrat neosnovano naplaćenog.
· ŽS Varaždin, Gž.3172/11-2 od 6. listopada 2011. - izvornik i dokazna vrijednost preslike u starijem režimu.
· ŽS Varaždin, Gž 2551/2015-2 od 21. ožujka 2017. - nepostojanje res iudicata.
· ŽS Varaždin, Gž 492/2018-2 od 11. travnja 2018. - solemnizacija i svojstvo javnobilježničkog akta.
· ŽS Varaždin, Gž Ovr 912/2019-2 od 14. listopada 2019. - izvornik ili ovjerena preslika kada je zadužnica ovršna isprava.
· ŽS Varaždin, Gž Ovr 228/2023-2 od 12. travnja 2023. - izravna naplata na računima i sudska ovrha na drugim predmetima.
Napomena o uporabi
Ovaj tekst je stručni pregled i ne predstavlja pravno mišljenje za određeni predmet. Sudske odluke citirane su prema priloženim preslikama i njihovim sentencama. Pri primjeni treba provjeriti važeći tekst propisa, prijelazne odredbe i cjelovit spis konkretnog predmeta.
Sažetak
Zadužnica je u hrvatskom pravu privatna isprava potvrđena (solemnizirana) kod javnog bilježnika kojom dužnik pristaje na zapljenu svojih računa i prijenos sredstava vjerovniku. U odnosu na račune ima učinak rješenja o ovrsi, a za druge predmete ovrhe svojstvo ovršne isprave. Bjanko zadužnica razlikuje se po tome što se iznos tražbine i, prema zakonskim pretpostavkama, vjerovnik upisuju naknadno. Iako je funkcionalno snažna i obilježena apstraktnošću, njezina naplata nije neovisna o postojanju, opsegu i dospijeću osigurane tražbine. Sudska praksa osobito razlikuje starije zadužnice s tek ovjerenim potpisom, za koje se u pravilu primjenjuje petogodišnji rok, od solemniziranih zadužnica s učinkom javnobilježničkog akta, za koje se primjenjuje desetogodišnji rok iz članka 233. ZOO-a. Početak zastare u pravilu se veže uz trenutak kada je vjerovnik mogao zahtijevati ispunjenje osigurane obveze, a podnošenje zadužnice Financijskoj agenciji može prekinuti zastaru. Analizirane odluke pokazuju da rezultat spora često ovisi o dokazivanju osnovnog posla, datuma dospijeća, tijeka postupka pred Agencijom i razloga zbog kojih naplata nije dovršena.
Ključne riječi: zadužnica, bjanko zadužnica, ovršna isprava, izravna naplata, dospijeće, zastara, prekid zastare, solemnizacija, Financijska agencija.
Split, 29.srpnja 2026.g.