Sporazum o priznanju krivnje – do kada se može sklopiti
Sažetak. Sporazum o priznanju krivnje i sankciji nije ograničen samo na sjednicu optužnog vijeća. Ako se želi da o sporazumu odluči optužno vijeće, potpisana izjava mora biti predana prije početka njegove sjednice. Nakon potvrđivanja optužnice sporazum je i dalje moguć na pripremnom ročištu, a novija sudska praksa potvrđuje i njegovo prihvaćanje neposredno prije otvaranja rasprave kada pripremno ročište nije održano. Najkasniji procesno siguran trenutak stoga je trenutak prije otvaranja rasprave, uz nužnu zajedničku predaju izjave sudu.
Ključne riječi: sporazum stranaka, priznanje krivnje, sankcija, optužno vijeće, pripremno ročište, rasprava
1 Uvod
U praksi se često postavlja pitanje prestaje li mogućnost sporazumijevanja državnog odvjetnika i okrivljenika početkom sjednice optužnog vijeća. Takav zaključak bio bi preuzak. Zakon o kaznenom postupku uređuje odlučivanje o sporazumu u više stadija postupka, pa valja razlikovati rok za predaju izjave optužnom vijeću od mogućnosti sporazumijevanja nakon što je optužnica već potvrđena.
2 Zakonski okvir
Prema članku 360. ZKP-a, državni odvjetnik i okrivljenik mogu pregovarati o priznanju krivnje te o kazni i drugim mjerama. Okrivljenik tijekom pregovora mora imati branitelja. Ako se sporazum upućuje optužnom vijeću, važeći članak 360. stavak 3. zahtijeva da potpisanu izjavu državni odvjetnik, okrivljenik i branitelj predaju optužnom vijeću prije početka njegove sjednice. Ta odredba određuje rok za odlučivanje pred optužnim vijećem, ali ne iscrpljuje sve kasnije mogućnosti.
Članak 371. ZKP-a predviđa da predsjednik vijeća, nakon primitka potvrđene optužnice, postupi prema člancima 361. do 363. ako zaprimi izjavu za donošenje presude na temelju sporazuma stranaka. Kada se pripremno ročište održava, članak 374. određuje da stranke prije izlaganja optužbe izvješćuju predsjednika vijeća o sadržaju izjave. Iz toga proizlazi da potvrđivanje optužnice samo po sebi ne zatvara prostor za sporazum.
Stadij postupka
Procesni trenutak
Bitna pretpostavka
Optužno vijeće
Prije početka sjednice
Potpisanu izjavu zajedno predaju državni odvjetnik, okrivljenik i branitelj
Pripremno ročište
Prije izlaganja optužbe
Predsjednik vijeća postupa prema pravilima o prihvaćanju sporazuma
Zakazana rasprava bez pripremnog ročišta
Prije otvaranja rasprave
Novija praksa prihvaća zajednički predanu izjavu neposredno prije otvaranja rasprave
3 Sudska praksa
3.1 Sporazum neposredno prije otvaranja rasprave
U presudi Županijskog suda u Osijeku broj K-Us-10/2026-8 od 20. svibnja 2026. sporazum je sklopljen i predan na sam dan zakazane rasprave. USKOK, optuženik i braniteljica predali su izjavu za donošenje presude na temelju sporazuma, a vijeće ju je razmotrilo u zasjedanju prije otvaranja rasprave. Nakon što je utvrdilo zakonitost izjave i sankcije, vijeće je donijelo sporazumnu presudu. Odluka je osobito važna jer je donesena nakon izmjena ZKP-a iz 2026. i potvrđuje da početak sjednice optužnog vijeća nije krajnja granica za svaki sporazum.
3.2 Sporazumna presuda nije pravo okrivljenika
U odluci Ustavnog suda broj U-III-279/2022 od 31. ožujka 2026. naglašeno je da presuda na temelju sporazuma nije subjektivno pravo okrivljenika, nego zakonska mogućnost. Izjavu sudu moraju zajednički predati stranke; okrivljenik je ne može samostalno uvesti u sudski spis i na toj osnovi zahtijevati sporazumnu presudu. Državni odvjetnik može odustati od sporazuma uskraćivanjem zajedničke predaje sudu.
Ustavni sud izrijekom razlikuje predaju optužnom vijeću i predaju na pripremnom ročištu. Za predmete u kojima se pripremno ročište ne održava ostavio je otvorenom mogućnost predaje na raspravi, ali je kao nužnu pretpostavku ponovno istaknuo zajedničko postupanje državnog odvjetnika, okrivljenika i branitelja. Ta je mogućnost konkretno potvrđena navedenom osječkom presudom iz svibnja 2026.
3.3 Granice sudske kontrole sporazuma
Vrhovni sud je u odlukama Kzz-38/2016-3 od 21. rujna 2017. i Kzz-17/2018-8 od 9. svibnja 2018. zauzeo restriktivno shvaćanje razloga za odbijanje sporazuma. Sud provjerava je li dogovorena kazna u granicama propisane kazne i jesu li poštovane druge zakonske pretpostavke. Ne može odbiti sporazum samo zato što smatra da je dogovorena kazna, premda zakonita, neprimjereno blaga s obzirom na okolnosti djela i osobu okrivljenika.
4 Posebne pretpostavke i učinci odustanka
Sporazum proizvodi procesni učinak tek kada ga stranke zajednički predaju sudu i sud ga prihvati. Do donošenja presude stranke mogu odustati, nakon čega se prijedlog sporazuma i podaci koji se na njega odnose izdvajaju iz spisa te se ne smiju koristiti kao dokaz. Ustavni sud je u predmetu U-III-279/2022 prihvatio i zaključak da se izdvojeni sporazum ne može naknadno koristiti kao olakotna okolnost pri odmjeravanju kazne u redovnoj osuđujućoj presudi.
Za kaznena djela protiv života i tijela te protiv spolne slobode za koja je propisana kazna zatvora teža od pet godina državni odvjetnik mora pribaviti suglasnost žrtve. Nepostojanje takve suglasnosti predstavlja samostalan razlog zbog kojeg se sporazum ne može valjano provesti.
5 Zaključak
Potvrđivanje optužnice ne znači da je mogućnost sporazuma prestala. Ako se sporazum želi provesti pred optužnim vijećem, potpisana izjava mora biti predana prije početka njegove sjednice. Nakon potvrđivanja optužnice izjava se može predati predsjedniku vijeća na pripremnom ročištu. Ako pripremno ročište nije održano, novija praksa potvrđuje prihvaćanje sporazuma na dan zakazane rasprave, ali prije njezina otvaranja. Stoga je početak rasprave najkasniji procesno siguran trenutak. Nakon otvaranja rasprave ZKP ne pruža jasnu osnovu za donošenje presude na temelju sporazuma stranaka.
Izvori
1. Zakon o kaznenom postupku, osobito članci 360. do 364., 371. i 374., sa stanjem na dan 7. rujna 2026.
2. Ustavni sud Republike Hrvatske, U-III-279/2022, odluka od 31. ožujka 2026.
3. Županijski sud u Osijeku, K-Us-10/2026-8, presuda od 20. svibnja 2026.
4. Vrhovni sud Republike Hrvatske, Kzz-38/2016-3, presuda od 21. rujna 2017.
5. Vrhovni sud Republike Hrvatske, Kzz-17/2018-8, presuda od 9. svibnja 2018.
Split,07.09.2026
Imate sličan problem? Nazovite 098 365 153 ili pošaljite poruku na WhatsApp. Savjetovanje je moguće i bez dolaska u ured.