Komentari na društvenim mrežama 2026. – kada su kažnjivi, tko odgovara i kako se obraniti

Split, studeni 2026. · Mislav Milas, odvjetnik

Ukratko: Komentar na Facebooku ili drugoj mreži kažnjiv je ako je ozbiljna prijetnja, uvreda, kleveta, poziv na nasilje ili mržnju ili uporno uznemiravanje. Prijetnja ubojstvom može donijeti do 3 godine zatvora, a prema policajcu, novinaru ili odvjetniku do 5 godina; uvreda na internetu kažnjava se novčanom kaznom do 180 dnevnih iznosa. Za uvredu i klevetu žrtva mora sama podnijeti privatnu tužbu u roku od 3 mjeseca. Odgovara samo stvarni autor komentara – ime i slika na profilu nisu dovoljan dokaz. Policija vas zbog komentara smije zadržati najdulje 48 sati i samo za teža djela.

Zašto je ova tema ponovno aktualna?

Krajem listopada 2026. mediji su izvijestili o riječkom pomorskom kapetanu koji je dvije noći proveo u policiji zbog prijetećeg komentara na Facebooku. Prema navodima njegove supruge, komentar nije objavljen s njegova profila, nego s profila druge osobe iz New Yorka, koji je preuzeo njegovu fotografiju s jednog portala. Supruga tvrdi da je policija to utvrdila već prvu večer, a da je kapetan ipak zadržan, pušten tek uz mjere opreza i bez mobitela.

Policija se o slučaju nije očitovala, pozivajući se na zaštitu osobnih podataka. Zato ovdje ne ocjenjujemo taj konkretni predmet – poznata nam je samo jedna strana priče. Slučaj je ipak dobar povod za tri pitanja koja zanimaju svakoga tko piše na društvenim mrežama:

• koji komentar je kazneno djelo, a koji samo neukusan;

• tko odgovara kad je komentar objavljen s lažnog ili hakiranog profila;

• smije li policija nekoga zadržati samo zbog objave na internetu.

Izvori: Novi list, 28. listopada 2026.; Jutarnji list.

Koji komentar na društvenoj mreži je kazneno djelo?

Komentar je kažnjiv kada ostvari obilježja nekog kaznenog djela iz Kaznenog zakona. Za internet ne postoji posebno „kazneno djelo komentara” – primjenjuju se ista djela kao i za izgovorene riječi, a za neka je javna objava na mreži teži oblik. U praksi se najčešće radi o šest djela.

Prijetnja (čl. 139. KZ-a)

• Obična prijetnja – ozbiljna prijetnja kakvim zlom da bi se netko ustrašio ili uznemirio: kazna zatvora do 1 godine. Progoni se privatnom tužbom žrtve.

• Teška prijetnja – prijetnja ubojstvom, teškom ozljedom, otmicom, oružjem, eksplozijom ili uništenjem egzistencije: zatvor do 3 godine. Progoni se na prijedlog žrtve.

• Kvalificirana prijetnja – prema službenoj osobi, novinaru, odvjetniku, bliskoj ili ranjivoj osobi, iz mržnje ili prema većem broju ljudi: zatvor od 6 mjeseci do 5 godina. Progoni se po službenoj dužnosti.

Ključna riječ je „ozbiljno”. Sud procjenjuje je li prijetnja objektivno mogla ustrašiti prosječnu osobu u položaju žrtve. Pretjerivanje, ironija ili ljutita psovka bez stvarnog zla u izgledu u pravilu nisu prijetnja.

Uvreda (čl. 147. KZ-a)

Uvreda je omalovažavanje časti ili ugleda – psovke, pogrdni nazivi, ponižavajući izrazi. Kazna je novčana: do 90 dnevnih iznosa, a ako je uvreda izrečena putem računalnog sustava ili mreže pa je dostupna većem broju osoba, do 180 dnevnih iznosa. Dnevni iznos kreće se od 5 do 2.500 eura, ovisno o prihodima počinitelja.

Nema kaznenog djela uvrede ako je izjava dana u javnom interesu ili iz drugih opravdanih razloga – u političkoj ili javnoj djelatnosti, novinarskom poslu, obrani nekog prava ili stručnom radu (čl. 148.a KZ-a).

Kleveta (čl. 149. KZ-a)

Kleveta je iznošenje neistinite činjenice o nekome, uz znanje da je neistinita, a koja mu može škoditi. Primjer: „X krade iz blagajne”, ako autor zna da to nije točno. Na mreži je kazna do 500 dnevnih iznosa.

Razlika prema uvredi: uvreda je vrijednosni sud („lopov”, „idiot”), a kleveta tvrdnja o činjenici koja se može provjeriti.

Kazneno djelo sramoćenja brisano je iz Kaznenog zakona 2019. godine. Uvreda i kleveta progone se isključivo privatnom tužbom (čl. 150. KZ-a) – policija i državno odvjetništvo ih ne progone sami.

Javno poticanje na nasilje i mržnju (čl. 325. KZ-a)

Komentar kojim se putem računalnog sustava ili mreže poziva na nasilje ili mržnju prema skupini ljudi ili njezinom pripadniku zbog rase, vjere, nacionalnosti, spola, spolnog opredjeljenja, invaliditeta ili slične osobine kažnjava se zatvorom do 3 godine. Isto vrijedi za javno odobravanje ili negiranje genocida i ratnih zločina. Progoni se po službenoj dužnosti.

Nametljivo ponašanje (čl. 140. KZ-a)

Uporno pisanje, komentiranje i slanje poruka osobi koja to ne želi, ako kod nje izazove tjeskobu ili strah za sigurnost, kažnjava se zatvorom do 1 godine, a prema bliskoj osobi ili djetetu do 3 godine. Progoni se na prijedlog. Ovo je tipično djelo „online uhođenja”.

Zlouporaba snimke spolno eksplicitnog sadržaja (čl. 144.a KZ-a)

Objava ili prosljeđivanje intimne snimke bez pristanka snimane osobe, kao i izrada lažne („deepfake”) intimne snimke koja se koristi kao prava, kažnjava se zatvorom do 1 godine, a kad je počinjeno putem računalnog sustava ili mreže, kazna je stroža.

Što nije kazneno djelo

• oštra kritika političara, javnog dužnosnika ili tvrtke;

• satira, karikatura i pretjerivanje koje svatko prepoznaje kao takvo;

• neukusan, vulgaran ili glup komentar koji nikoga ne ponižava ni ne ugrožava;

• iznošenje istinitih činjenica u javnom interesu.

Takav komentar može prekršiti pravila društvene mreže i biti uklonjen, ali zbog njega nema kaznene odgovornosti.

Tko odgovara kad je komentar objavljen s tuđeg ili lažnog profila?

Odgovara samo osoba koja je komentar stvarno napisala. Ime i fotografija na profilu nisu dokaz autorstva – to mora dokazati tužitelj, a u kaznenom postupku vrijedi pretpostavka nedužnosti i pravilo da se sumnja tumači u korist okrivljenika.

Kako se dokazuje tko stoji iza profila

Policija i sud autorstvo najčešće utvrđuju kombinacijom ovih dokaza:

• podaci od društvene mreže – IP adrese s kojih je pristupano profilu, e-mail i broj telefona vezani uz račun (Meta ih dostavlja na zahtjev nadležnih tijela, uglavnom za teža djela);

• podaci od teleoperatera – kome je u određenom trenutku bila dodijeljena IP adresa;

• pretraga mobitela ili računala – je li aplikacija bila prijavljena na sporni profil;

• vještačenje informatičkog vještaka;

• posredni dokazi – sadržaj ranijih objava, osobni podaci koje zna samo autor, motiv, sukob sa žrtvom, iskazi svjedoka.

Obrana „hakirali su mi profil”

Sudovi tu obranu ne prihvaćaju automatski. Županijski sud u Varaždinu potvrdio je osudu za dvije prijetnje upućene putem Facebooka i ocijenio tvrdnju o hakiranom profilu neuvjerljivom, jer ju je opovrgnuo nalaz vještaka za informatiku i telekomunikacije (Kž-741/2024-6). Obrana ima izgleda kada postoje objektivni tragovi: prijava hakiranja Meti i policiji prije postupka, pristupi s nepoznatih uređaja ili iz drugih država, promjena lozinke i e-maila.

Lažni profil s vašim imenom i fotografijom

Ako netko otvori profil s vašim imenom ili fotografijom i s njega piše prijetnje ili uvrede, vi ste žrtva, a ne počinitelj. Hrvatski Kazneni zakon nema posebno djelo „krađe identiteta”, ali takvo postupanje može biti:

• nedozvoljena uporaba osobnih podataka (čl. 146. KZ-a, zatvor do 1 godine);

• kleveta ili uvreda prema vama, ako se objavama narušava vaš ugled;

• povreda prava osobnosti – osnova za tužbu za naknadu štete (čl. 1100. Zakona o obveznim odnosima).

U slučaju opisanom u povodu ovog članka, prema navodima obitelji, profil iz SAD-a preuzeo je fotografiju osobe s jednog portala. U takvoj situaciji ključno je odmah dati policiji podatke o stvarnom vlasniku profila i tražiti da se oni provjere prije bilo kakvih daljnjih mjera.

Može li vas policija uhititi i zadržati zbog komentara?

Može, ali samo za teža djela i samo dok za to postoje zakonski razlozi. Za uvredu, klevetu i običnu prijetnju, koje se progone privatnom tužbom, uhićenje i pritvor nisu dopušteni – tu nema ni policijske istrage, nego žrtva sama podnosi tužbu sudu.

Pritvor – najviše 48 sati

Pritvor određuje državni odvjetnik pisanim i obrazloženim rješenjem (čl. 112. Zakona o kaznenom postupku). Uvjeti su:

• osnove sumnje za kazneno djelo koje se progoni po službenoj dužnosti (npr. kvalificirana prijetnja službenoj osobi ili novinaru, javno poticanje na mržnju);

• postoji neki od razloga za istražni zatvor (bijeg, utjecaj na svjedoke, ponavljanje djela);

• pritvor je potreban radi utvrđivanja istovjetnosti, provjere alibija ili prikupljanja podataka o dokazima.

Pritvor traje najdulje 48 sati od uhićenja, a za djela s kaznom do jedne godine najdulje 36 sati. Sudac istrage ga može produljiti za još 36 sati samo za djela s kaznom od pet godina ili težom. Protiv rješenja o pritvoru žalba se podnosi u roku od 6 sati, a sudac istrage o njoj odlučuje u roku od 8 sati.

Važno: čim se razlog za pritvor ispuni ili otpadne – primjerice, alibi je provjeren ili je utvrđeno tko je stvarni vlasnik profila – osoba se mora pustiti. Pritvor nije kazna i ne smije se koristiti „za svaki slučaj”.

Vaša prava od prvog trenutka

• pravo na branitelja prije prvog ispitivanja i pravo ne iskazivati;

• pravo da se o uhićenju obavijesti obitelj i poslodavac;

• pravo na liječničku pomoć;

• pravo znati za koje se djelo sumnjičite.

Mjere opreza i oduzeti mobitel

Umjesto pritvora ili istražnog zatvora mogu se odrediti mjere opreza – zabrana približavanja i kontaktiranja određene osobe, javljanje policiji i slično (čl. 98. ZKP-a). I na njih postoji pravo žalbe, a sud ih mora ukinuti kada prestanu razlozi zbog kojih su određene.

Mobitel se može privremeno oduzeti kao dokaz. Pregled njegova sadržaja u pravilu zahtijeva nalog suca, a uređaj se mora vratiti čim više nije potreban za postupak.

Naknada za neosnovano lišenje slobode

Osoba koja je neosnovano uhićena ima pravo na rehabilitaciju i naknadu štete iz državnog proračuna (čl. 14. ZKP-a i čl. 25. Ustava). Uz to, nezakonito lišenje slobode povreda je čl. 5. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava, pa se nakon iscrpljivanja domaćih pravnih sredstava može podnijeti i zahtjev Europskom sudu za ljudska prava.

Što o komentarima kaže europsko pravo?

Europsko pravo štiti slobodu izražavanja, ali ne štiti prijetnje i govor mržnje. Za hrvatske građane važna su dva izvora: Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava (presude Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu) i propisi Europske unije.

Europska konvencija – sloboda izražavanja i njezine granice

Članak 10. Konvencije jamči slobodu izražavanja, uključujući i ideje koje „vrijeđaju, šokiraju ili uznemiruju”. Ograničenje je dopušteno samo ako je propisano zakonom, ima legitiman cilj (npr. zaštita ugleda drugih) i nužno je u demokratskom društvu. Kazna mora biti razmjerna – zatvor za uvredljiv komentar Europski sud smatra opravdanim samo iznimno, npr. kod govora mržnje ili poziva na nasilje.

Najvažnije presude o komentarima na internetu:

• Delfi AS protiv Estonije (veliko vijeće, 16. lipnja 2015., br. 64569/09) – veliki komercijalni portal može odgovarati za očito nezakonite komentare čitatelja (prijetnje, govor mržnje) ako ih nije uklonio bez odgode, iako ih nije napisao.

• Sanchez protiv Francuske (veliko vijeće, 15. svibnja 2023., br. 45581/15) – političar koji svoj Facebook zid drži javnim može odgovarati što nije uklonio mrzilačke komentare drugih osoba ispod svoje objave, ako je za njih znao.

• Beizaras i Levickas protiv Litve (14. siječnja 2020., br. 41288/15) – država je povrijedila Konvenciju jer nije kazneno progonila autore homofobnih komentara s pozivima na nasilje ispod fotografije na Facebooku. Žrtva ima pravo na djelotvornu istragu.

Isti sud štiti i osobu koja je neosnovano lišena slobode: zadržavanje mora imati zakonsku osnovu i trajati samo dok je nužno (čl. 5. Konvencije).

Europska unija – obveze platformi

• Akt o digitalnim uslugama (Uredba (EU) 2022/2065, u punoj primjeni od 17. veljače 2024.) obvezuje Facebook, Instagram, TikTok i druge platforme da imaju jednostavan sustav prijave nezakonitog sadržaja, da o prijavi odluče i obrazlože odluku, te da korisniku omoguće prigovor ako mu je objava uklonjena. U Hrvatskoj je koordinator za digitalne usluge HAKOM, prema Zakonu o provedbi Akta o digitalnim uslugama (NN 67/2025).

• Okvirna odluka Vijeća 2008/913/PUP obvezuje države članice da kažnjavaju javno poticanje na nasilje ili mržnju prema skupinama po rasi, vjeri ili nacionalnosti – u hrvatskom pravu to je čl. 325. KZ-a.

• Sud EU u predmetu Glawischnig-Piesczek protiv Facebook Ireland (C-18/18, 3. listopada 2019.) dopustio je da nacionalni sud naloži platformi uklanjanje identičnih i istovrsnih klevetničkih objava, i to s učinkom izvan te države.

Praktična posljedica: osim kaznene prijave, žrtva uvredljivog ili prijetećeg komentara može zatražiti uklanjanje izravno od platforme, a ako platforma ne postupi, uputiti pritužbu HAKOM-u.

Kako sudovi kažnjavaju komentare na društvenim mrežama – sudska praksa

Novija praksa pokazuje tri stvari: prijetnje službenim osobama kažnjavaju se strogo, obrana „hakiran profil” rijetko prolazi bez dokaza, a oštra kritika u javnoj raspravi često nije kazneno djelo.

Prijetnja policajcu u komentaru – 11 mjeseci zatvora

Općinski sud u Varaždinu, K-323/2026-5, presuda od 22. srpnja 2026. (prvostupanjska, pravomoćna 15. kolovoza 2026.). Okrivljenik je na svom Facebook profilu objavio snimku prometne kontrole i ispod nje napisao komentar da će se s policajcima obračunati po kratkom postupku. Sud je utvrdio da je time ozbiljno prijetio usmrćenjem službenoj osobi (čl. 139. st. 3. KZ-a) i osudio ga na 11 mjeseci zatvora, uz uračunavanje vremena provedenog u istražnom zatvoru. Na visinu kazne utjecale su i ranije osude, među njima i za prijetnje.

Obrana „profil mi je hakiran” – odbijena

Županijski sud u Varaždinu, Kž-741/2024-6, presuda od 3. prosinca 2024. Potvrđena je osuda za dvije prijetnje iz čl. 139. st. 3. KZ-a upućene putem društvene mreže. Okrivljenik je tvrdio da mu je profil hakiran, ali je sud tu tvrdnju ocijenio neuvjerljivom na temelju nalaza vještaka za informatiku i telekomunikacije i iskaza svjedoka.

Autorstvo profila utvrđeno iz okolnosti

Županijski sud u Osijeku, Kž-163/2025-6, presuda od 13. lipnja 2025. Potvrđena je osuda za uvredu putem Facebooka (čl. 147. st. 1. i 2. KZ-a) – novčana kazna uz uvjetnu osudu. Okrivljenica je osporavala da je ona autorica profila, ali je sud autorstvo utvrdio iz iskaza privatnog tužitelja i povezanih okolnosti (spor oko natječaja za posao), bez tehničkog vještačenja.

Snimka zaslona javnog komentara je zakonit dokaz

Županijski sud u Zagrebu, Kž-546/2025-3, rješenje od 9. rujna 2025. U postupku zbog teške prijetnje obrana je tražila izdvajanje ispisa komentara i fotografija Facebook profila kao nezakonitih dokaza. Sud je to odbio: komentari i fotografije bili su javno dostupni bez ograničenja, pa njihovim ispisom nije povrijeđena privatnost okrivljenika niti pravila o oduzimanju predmeta.

Emotivna opaska u raspravi nije uvreda ni kleveta

Općinski sud u Splitu, K-522/2023-27, presuda od 27. siječnja 2025. (prvostupanjska, pravomoćna 18. lipnja 2026.). Okrivljenik je u Facebook grupi s više od 60.000 članova, pod pseudonimom, uputio podrugljiv komentar privatnom tužitelju. Oslobođen je optužbe za uvredu i klevetu: sud je komentar ocijenio u kontekstu cijele višestranične prepiske kao uzgrednu, spontanu i emotivnu reakciju na optužbe druge strane, bez namjere omalovažavanja.

Kritika vlasti ima šire granice

Županijski sud u Zagrebu, Kž-224/2022-2, presuda od 7. veljače 2023. Potvrđena je oslobađajuća presuda za objave na Facebook stranici političke stranke. Sud je istaknuo da su granice dopuštene kritike tijela javne vlasti šire nego kod privatnih osoba te da nije dokazana namjera da se naškodi časti i ugledu.

Portal odgovara i za komentare čitatelja

Ustavni sud RH, U-III/4248/2023, odluka od 12. rujna 2024. Ustavni sud usvojio je ustavnu tužbu suca o kojem je portal objavio članke ispod kojih su čitatelji ostavljali uvredljive i prijeteće komentare. Ukinuo je presude u dijelu u kojem redovni sudovi nisu ispitali utjecaj tih komentara i predmet vratio na ponovno odlučivanje – u skladu s presudom Delfi.

Što učiniti – praktični popis

Ako ste žrtva uvredljivog ili prijetećeg komentara

1. Odmah spremite dokaze – snimke zaslona na kojima se vidi komentar, ime i poveznica profila, datum i vrijeme; spremite i poveznicu (URL) na objavu i na profil.

2. Neka netko posvjedoči – osoba koja je komentar vidjela može to potvrditi na sudu; za važnije slučajeve korisna je javnobilježnička potvrda sadržaja stranice.

3. Ne odgovarajte istom mjerom – uzvraćena uvreda može dovesti do toga da sud oslobodi kazne oba sudionika (čl. 147. st. 3. KZ-a).

4. Prijavite komentar platformi – zatražite uklanjanje; ako platforma ne postupi, pritužba HAKOM-u.

5. Odaberite put zaštite: kod prijetnje ubojstvom ili teškom ozljedom – kaznena prijava policiji ili državnom odvjetništvu; kod uvrede i klevete – privatna tužba sudu; kod povrede ugleda – tužba za naknadu štete.

Ako vas policija poziva ili ste uhićeni zbog komentara

1. Tražite branitelja prije davanja bilo kakvog iskaza.

2. Ako niste autor, odmah to recite i navedite dokaze: tko je vlasnik profila, kontakt te osobe, svjedoke, gdje ste bili u vrijeme objave.

3. Ako vam je profil hakiran, priložite dokaze: obavijesti o neovlaštenoj prijavi, promjeni lozinke, prijavu Meti.

4. Ne brišite objave i poruke – brisanje može izgledati kao prikrivanje, a često uklanja i dokaze u vašu korist.

5. Tražite pisano rješenje o pritvoru ili mjerama opreza i u roku izjavite žalbu.

Ako vam je netko otvorio lažni profil

• spremite snimke zaslona lažnog profila i njegovih objava;

• prijavite profil Meti kao lažno predstavljanje (opcija „Pretvara se da je netko drugi”);

• podnesite kaznenu prijavu policiji i obavijestite prijatelje da profil nije vaš.

Koji su rokovi i pravni lijekovi?

• Privatna tužba za uvredu, klevetu i običnu prijetnju: 3 mjeseca od dana kada ste saznali za komentar i autora (čl. 61. ZKP-a). Rok se ne može produljiti – nakon njega pravo na kazneni progon propada.

• Prijedlog za progon za tešku prijetnju i nametljivo ponašanje: 3 mjeseca od saznanja za djelo i počinitelja, podnosi se državnom odvjetništvu (čl. 47. ZKP-a). Kaznena prijava žrtve smatra se i prijedlogom.

• Kvalificirana prijetnja i poticanje na mržnju progone se po službenoj dužnosti – prijavu možete podnijeti bilo kada dok ne nastupi zastara kaznenog progona.

• Žalba na rješenje o pritvoru: 6 sati.

• Žalba na prvostupanjsku presudu: 15 dana od dostave presude (čl. 463. ZKP-a).

• Tužba za naknadu štete zbog povrede ugleda, časti ili privatnosti: 3 godine od kada ste saznali za štetu i štetnika, a najkasnije 5 godina od nastanka štete (čl. 230. Zakona o obveznim odnosima).

Nadležnost u Splitu: privatne tužbe i kaznene predmete za ova djela vodi Općinski sud u Splitu, a žalbe rješava Županijski sud u Splitu. Tužbe za naknadu štete podnose se općinskom sudu prema prebivalištu tuženika ili mjestu nastanka štete.

Kazneno djelo, naknada štete ili samo kršenje pravila mreže – u čemu je razlika?

Isti komentar može imati tri različite posljedice, i one se mogu ostvarivati istodobno.

• Kazneni postupak – cilj je kazna za autora (novčana kazna, uvjetna osuda, zatvor). Postoji samo ako su ostvarena sva obilježja kaznenog djela, uključujući namjeru. Žrtva u njemu ne dobiva novac osim ako postavi imovinskopravni zahtjev.

• Parnica za naknadu štete – cilj je novčana naknada za povredu ugleda, časti, dostojanstva ili privatnosti (čl. 1100. ZOO-a). Ne traži se kazneno djelo ni osuda; dovoljno je dokazati protupravnu povredu prava osobnosti. Kod medija i portala primjenjuje se i Zakon o medijima.

• Pravila platforme i Akt o digitalnim uslugama – cilj je uklanjanje sadržaja ili blokada profila. Nema kazne ni naknade, ali je postupak najbrži.

Česta zabuna: „govor mržnje” u svakodnevnom smislu nije uvijek kazneno djelo. Kazneno djelo iz čl. 325. KZ-a postoji tek kada se javno poziva na nasilje ili mržnju prema skupini ili njezinom pripadniku. Uvredljiv komentar o nečijoj nacionalnosti bez takvog poziva može biti uvreda (privatna tužba) ili povreda prava osobnosti (naknada štete).

Najčešća pitanja

Je li „lajk” ili dijeljenje tuđe objave kažnjivo?

Sam „lajk” u pravilu nije kazneno djelo. Dijeljenje (share) prijetnje ili poziva na mržnju može biti kažnjivo ako time sadržaj svjesno činite dostupnim većem broju ljudi i podržavate ga – npr. kod čl. 325. KZ-a, koji kažnjava i stavljanje materijala na raspolaganje javnosti.

Mogu li odgovarati za komentare drugih ispod svoje objave?

Za njihov sadržaj kazneno odgovara autor. Ali ako vodite javnu stranicu ili profil, a znate za očito nezakonit komentar (prijetnju, poziv na nasilje) i ne uklonite ga, prema presudi Sanchez protiv Francuske i vi možete snositi odgovornost. Uklanjajte takve komentare čim ih uočite.

Štiti li me lažno ime ili anonimni profil?

Ne. Policija za teža djela može doći do IP adrese i podataka o računu, a sud autorstvo može utvrditi i iz posrednih dokaza. Anonimnost samo otežava i produljuje postupak.

Što ako komentar obrišem?

Brisanje ne poništava djelo koje je već dovršeno objavom; žrtva je u međuvremenu mogla spremiti snimku zaslona. Brisanje i isprika mogu utjecati na blažu kaznu, a kod uvrede sud može osloboditi kazne ako žrtva prihvati ispriku (čl. 147. st. 4. KZ-a).

Koliko košta privatna tužba za uvredu?

Privatni tužitelj plaća sudsku pristojbu i troškove odvjetnika, a ako izgubi – i troškove okrivljenika. Ako uspije, troškove mu naknađuje osuđeni. Prije tužbe zato je važno procijeniti dokaze i rok od 3 mjeseca.

Zaključak

Komentar na društvenoj mreži ima istu pravnu težinu kao izgovorena riječ – a često i veću, jer ga vidi velik broj ljudi i ostaje zapisan. Ozbiljne prijetnje, osobito službenim osobama i novinarima, te pozivi na nasilje i mržnju progone se po službenoj dužnosti i mogu završiti zatvorom. Uvrede i klevete progone se samo privatnom tužbom u roku od tri mjeseca.

Istodobno, kaznena odgovornost uvijek je osobna. Ime i fotografija na profilu nisu dokaz da je komentar napisala osoba na fotografiji, a policija mora što prije provjeriti tvrdnju da je riječ o tuđem ili lažnom profilu. Lišenje slobode zbog komentara dopušteno je samo za teža djela, najdulje 48 sati u pritvoru, i samo dok za to postoji stvarna potreba – inače osoba ima pravo na naknadu štete.

Imate pitanje o kažnjivosti komentara na društvenim mrežama, prijetnji ili uvredi na internetu? Nazovite 098 365 153 ili pišite na mislavmilas@gmail.com.

Izvori

Propisi

• Kazneni zakon (NN 125/11 … 136/25) – čl. 139., 140., 144.a, 146., 147., 148.a, 149., 150., 325.

• Zakon o kaznenom postupku (NN 152/08 … 13/26) – čl. 14., 47., 61., 98., 112., 463.

• Zakon o obveznim odnosima – čl. 230. i 1100.

• Zakon o provedbi Akta o digitalnim uslugama (NN 67/2025)

• Uredba (EU) 2022/2065 (Akt o digitalnim uslugama); Okvirna odluka Vijeća 2008/913/PUP

• Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava – čl. 5. i 10.

Sudska praksa

• Općinski sud u Varaždinu, K-323/2026-5, 22. srpnja 2026.

• Županijski sud u Varaždinu, Kž-741/2024-6, 3. prosinca 2024.

• Županijski sud u Osijeku, Kž-163/2025-6, 13. lipnja 2025.

• Županijski sud u Zagrebu, Kž-546/2025-3, 9. rujna 2025.

• Općinski sud u Splitu, K-522/2023-27, 27. siječnja 2025.

• Županijski sud u Zagrebu, Kž-224/2022-2, 7. veljače 2023.

• Ustavni sud RH, U-III/4248/2023, 12. rujna 2024.

• ESLJP: Delfi AS protiv Estonije (br. 64569/09, 16. 6. 2015.); Sanchez protiv Francuske (br. 45581/15, 15. 5. 2023.); Beizaras i Levickas protiv Litve (br. 41288/15, 14. 1. 2020.)

• Sud EU: Glawischnig-Piesczek protiv Facebook Ireland, C-18/18, 3. 10. 2019.

Odluke hrvatskih sudova preuzete su iz baze IUS-INFO.

Napomena

Članak je informativnog karaktera i ne zamjenjuje pravni savjet za konkretan slučaj. Propisi i sudska praksa provjereni su 3. studenoga 2026. Opis slučaja iz medija temelji se na navodima obitelji; policija ga nije potvrdila ni demantirala.

Ključne riječi: komentari na društvenim mrežama, prijetnja na Facebooku, uvreda na internetu, kleveta, govor mržnje, lažni profil, hakiran profil, uhićenje zbog komentara, pritvor, privatna tužba, Akt o digitalnim uslugama, ESLJP Delfi, Sanchez protiv Francuske, odvjetnik Split